Dubrovnik i operna umjetnost

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Nemoguće je u Dubrovniku, tom jedinstvenom gradu koji početke svog nastanka bilježi pred gotovo 2000 godina, pokrenuti jednu novu kulturnu manifestaciju. Dubrovnik je grad koji je tokom svoje duge i burne povijesti poput živog organizma imao sve i vidio sve. Imao je svoje briljantne kulturno umjetničke trenutke kada je bio u istoj ravnini sa drugim kapitalnim centrima Europe ili ispred njih. Kada je muzički život u pitanju, arhivski nas tragovi vode u XI stoljeće. Od tada pa sve do današnjih dana, dakle kroz povijest dugu 1000 godina Dubrovnik je snažno oblikovao svoj muzički izraz visoke zrelosti u svim vidovima bilo na skladateljskom ili reproduktivnom nivou u domeni crkvene, scenske, zabavne i folklorne muzike.


Sva ostvarenja koja su u davna doba nastajala i razvijala se u susjednoj Italiji artikulirana su gotovo istodobno i u Dubrovniku. Kada se u XVI stoljeću u Firenci pojavio novi glazbeno scenski oblik koji je u sebi sjedinjavao glazbu, glumu i ples te kasnije dobio naziv opera, gotovo istovremeno imao je svoj eho i u Dubrovniku. Dvije od prvih talijanskih opera "Euridice" i "Arianna" prevedene su u Dubrovniku na hrvatski jezik, pa onda tiskane neposredno nakon njihove praizvedbe u Italiji. Pasko Primović preveo je "Euridice", a "Ariannu" je preveo Ivan Gundulić.


Shodno muzikološkim izvorima može se pretpostaviti da je prva dubrovačka, a time i hrvatska opera "Atalanta" praizvedena u Dubrovniku 1629-te godine.
Autor muzike je Lambert Courtojs mlađi , a libreta Junije Palmotić.* Dubrovačka muzičko - scenska umjetnost bila je prekinuta katastrofalnim zemljotresom 1667. godine. Tek u 18-tom stoljeću u Dubrovniku će se ponovno probuditi muzičko - scenski život kada u Gradu počinju gostovati talijanske  kazališne družine. Može se pretpostaviti da je dubrovačka publika s najvećim zanimanjem očekivala i pratila izvoðenje opera. Koliko se za sada zna, u razdoblju od 1785. do 1804. na dubrovačkoj je pozornici u Orsanu izvedeno deset komičnih opera. Niti propast dubrovačke samostalnosti godine 1808. nije zaustavila ovaj trend koji će i nadalje postojati i biti konstanta. Posebno značajan podstrek, opera u Dubrovniku dobila je počevši od 1950-te godine s početkom "Dubrovačkog ljetnog festivala". U jedinstvenim otvorenim scenskim prostorima grada posjetitelji su festivala mogli vidjeti impozantan broj opernih izvedbi kojim se mogu pohvaliti samo veliki svjetski festivali i umjetničkim duhom bogati gradovi. Gotovo da i nema velikog opernog opusa koji nije izveden u Dubrovniku u sklopu festivala ili u formi gostovanja već postojećih opernih produkcija koje su prilagoðavane dubrovačkim unikatnim scenskim prostorima ili u formi izvedbi koje se pripremaju specijalno za scene ovog grada.


Monteverdijeva Lincoronazione di Poppea, Caldarina "Dafne", Cimarosini "Il maestro di cappella" i "Il matrimonio segreto", Gluckov "Orphée", Paisielov "Il barbiere di Siviglia", Rossinievi "Il barbiere di Siviglia", i LŽitaliana in Algeri, Pergolesieva "La serva padrona, Purcellov Dido and Aeneas", Beethovenov "Fidelio", Mozartove " Le Nozze di Figaro", "Cosi fan tutte" i "Don Giovanni", Donizettijevi "Don Pasquale" i "Lucia di Lammermoor", Dvoøákova "Rusalka", Leoncavallov "Pagliacci " , Smetanina " Prodaná nevìsta", Verdijevi "Otello", "Il trovatore" i "Simon Boccanegra", Puccinijeva "Tosca", Massenetov "Don Quichotte",zatim velike ruske opere"Prince Igor", "Boris Godunov", "Khovanshchina", "Ivan Susanin", "Betrothal in a monastery", i "The Nose", Straussova "Elektra" te Wagnerova opera Tristan und Isolde", samo su dio opernog miljea koji je bio uprizoren na Dubrovačkom ljetnom festivalu.

Dubrovački meðunarodni festival opernih arija "Hommage Tino Pattiera" formiran je sa željom da bude još jedna operna konstanta u našem gradu, a koji će svojom aktivnošću nadopunjavati operni milje Dubrovnika, te biti poveznica širokog auditorija sa onim najljepšim dijelom opernog opusa velikih kompozitora. Festival nosi ime i organizira se u znak sjećanja na svjetski poznatog opernog pjevača, tenora Tina Pattieru.